#Radionice

ETNOGRAFSKI EKSPERIMENTI

-13/09/2022-

Napredna filmska radionica Etnografski eksperimenti, fokus će staviti na ​razne vrste etnografsk​og​ film​a​ te potaknuti polaznike na realizaciju istog. Radionica se sastoji od dva dijela, tokom kojih polaznici, filmski autori i istraživači gledaju i analiziraju filmove, međusobno surađuju, isprepliću svoje tehničke, umjetničke i znanstvene vještine te zajednički kreiraju vlastiti film. 

 

Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na projekcijama i predavanjima u prvom dijelu radionice (listopad 2022.), te se na taj način pripreme i odaberu žele li sudjelovati i u sljedećem, praktičnom dijelu, koji će se nakon istraživanja i pripreme, održavati na proljeće 2023. Molimo vas najavite svoj dolazak na projekcije (ime i kontakt te nekoliko rečenica motivacije) na radionice@kkz.hr do 12. listopada 2022. 

 

U prvom dijelu radionice, polaznici će se sastajati jednom tjedno uz analizu i gledanje klasičnih i suvremenih etnografskih filmova. ​Program gledanja i analize organiziran je tako da svaki od četiri bloka predstavlja različite teme, s posebnim fokusom na poručavanje eksperimentalnih tendencija unutar etnografske filmske forme. Tokom gledanja važno nam je pronaći i razumjeti vezu između etnografskog i eksperimentalnog filma te se inspirirati i pripremiti za budući rad na istraživanju i realizaciji vlastitog filma. 

 

PRVI DIO RADIONICE

PRVA PROJEKCIJA I PREDAVANJE​, subota 15.10 / 15 - 17h, projekcijska dvorana KKZa

DRUGA PROJEKCIJA I PREDAVANJE, subota 22.10 / 15 - 17h, projekcijska dvorana KKZa

TREĆA PROJEKCIJA I PREDAVANJE, subota 29.10 / 15 - 17h, projekcijska dvorana KKZa

ČETVRTA PROJEKCIJA I PREDAVANJE,nedjelja 30.10 / 15 - 17h, projekcijska dvorana KKZa

 

1. Etnografski film kao pomatranje "druge,” rijetke, ili skoro izumre kulture 

 

Počet ćemo s filmovima koji stvorili pojam stereotipa etnografskog filma i diskutirati koji su im bili ciljevi, ali i granice koje nisu mogli prijeći. Gledati ćemo i analizirati eksperimentalne postupke unutar same filmske forme. 

 

 

​2. Etnofikcija 

 

Granica između etnografskog filma i fikcije je uvijek postojala. Dok su se neki filmaši okrenuli više prema čistoj dokumentarističkoj obzervaciji, drugi su potvrdili da je moguće konstruirati priču ali sa stvarnim ljudima, naturščicima. Ponekad to uključuje priče koji su smislili sami likovi u filmu, ponekad su to različite verzije istinitih priča, a ponekad lokalne legende. Rezultat je zanimljiva kombinacija fikcije i dokumentarizma, a posjeduje veliku etnografski vrijednost. 

 

 

3. Etnografski film kao senzorni eksperiment 

 

Početkom dvadesetog stoljeća, kada se antropologija uspostavljala kao disciplina u SAD-u, antropolozi poput Margaret Mead i Gregoryja Batesona uočili su veliki potencijal u korištenju filmskih sredstava za prikazivanje različitosti među kulturama, umjesto pismenih opisivanja kulturnih razlika. Ovaj pristup vizualnoj (i na kraju audiovizualnoj) etnografiji uvijek je naglašavao etnografsku vrijednost filma u odnosu na pisanje. Suvremeni antropolozi i filmaši, posebno oni koji dolaze iz Laboratorija za senzornu etnografiju na Sveučilištu Harvard, danas u fokus ponovno stavljaju eksperimentalni etnografski film kao multisenzorni, multimodalni pristup etnografiji koji eksplicitno odbacuje jezik, ponekad odbacujući dijalog ili se u potpunosti udaljavajući od ljudskih subjekata.

 

4. Eksperimenti refleksivnosti i kolaboracije  

 

Kao i u slučaju s kulturnom antropologijom, vizualna antropologija je dugo bila predmetom kritike zbog sklonosti predstavljanja drugih kultura kao egzotičnih. Jedan od načina odnošenja spram te vrste kritike bio je da se prihvati činjenica da je antropolog stranac koji dolazi da bi promatrao drugoga, te da se tu činjenicu eksplicitno prikaže u različitim trenucima refleksije unutar filma. Druga mogućnost je bila uspostaviti suradnju između antropologa i subjekata snimanja, kako bi zajednički odlučili što će biti tema filma i na koji način će ju se izvesti. Ove tendencije mogu biti u razmjeni s nekim drugima, primjerice s etnofikcijom. 

 

Nakon projekcija i analiza filmova u prvom dijelu, polaznici će se podijeliti u grupe, ovisno o svom predznanju i tematskim preferencama. Prvi dio radionice otvorenog je tipa za sve zainteresirane, a autori i timovi se potom nakandno prijavljuju na drugi dio radionice sa konceptom i planom realizacije. 

 

DRUGI DIO RADIONICE: proljeće 2023. 

 

Nakon prvog dijela radionice, autori će kroz jesen i zimu samostalno razvijati i istraživati za svoj budući film i tako spremni ući u praktični, drugi dio radionice. 

 

Drugi dio radionice praktičnog je tipa i odvijati će se na proljeće 2023. Svatko od autora ili grupe autora tada će kroz mjesec dana, uz sustavno vođenje mentora te na temelju svojih istraživanja i koncepta s kojim su se prijavili, snimiti i izmontirati svoj kratkometražni film. 

 

Radionica je namijenjenja filmskim autorima, studentima društvenih znanosti, umjetničkih akademija, nezavisnim autorima, umjetnicima i znanstvenicima. U cilju joj je  umrežiti suradnike različitih vještina i profesija te ih potaknuti na zajendičku suradnju u kreiranju filma.

 

Radionica je besplatna, a opremu osigurava Kinoklub Zagreb.

 

 

VODITELJICA RADIONICE

Voditeljica radionice je Meghanne Barker, lingvistica i vizualna antropologinja. Doktorirala antropologiju na University of Michigan, s istraživanjem o dječjoj kulturi i kazalištu lutaka u Kazahstanu. Trenutačno radi  istraživanje o filmskoj kulturi u bivšoj Jugoslaviji. Predaje na Department of Education, Practice, and Society at the Institute of Education at University College London, a prethodno je predavala i kolegije iz socijalne teorije, medija i komunikacije i na Institute of Education (IOE) na University College London (UCL), University of Chicago i London School of Economics.

Prijatelji