#Radionice

Filmska čitanka

-29/10/2020-

 

Filmska čitanka je serija predavanja o filmskim fenomenima uz praktičnu primjenu znanja na produkcijskim radionicama.

 

Kinoklub Zagreb u rujnu i listopadu 2020. donosi Filmsku čitanku – seriju od osam besplatnih javnih predavanja o filmskim fenomenima uz popratne diskusije predavača i publike. 

 

 Iduće predavanje održat će Silvestar Mileta  u subotu 31. listopada u 19 sati na Zoom-u, a tema je SF u eksperimentalnom i mikroproračunskom filmu?

Prihvatimo li unutar složene žanrovske komunikacije "tekstualnu", odnosno strukturalističku definiciju namjesto recepcijske, institucionalne (produkcijske, distributerske) ili površno ikonografske, znanstvena fantastika kao žanr spoznajnog očuđenja obilježen pripovjednom hegemonijom novuma, tzv. odsutnom paradigmom i povratnom spregom prema postojećem stanju društva (nastalom nad promatranjem alternativnog) postaje moguća i u eksperimentalnom filmu. Dakako, ovu poetiku SF-a nastalu u polju književnosti valja obzirno prilagoditi i primijeniti na filmski medij, naročito s obzirom na drugačije, prvenstveno audiovizualne moduse "pripovijedanja" kojima se taj filmski rod služi. Lako je registrirati slučajeve izvanrednih niskobudžetnih igranih filmova koji i bez korištenja danas pristupačnih računalnih efekata postižu znanstvenofantastičnu spekulaciju (primjerice The Man from Earth, r. Richard Schenkman, 2006, budžet: 200 000 dolara; ili Primer, r. Shane Carruth, 2004, budžet: 7 000 dolara), ali kada je riječ o eksperimentalnim filmovima kao što su neformalna SF trilogija Dalibora Barića (posebno ćemo govoriti o Amnezijaku na plaži, 2013), A.D.A.M. (2014) Vladislava Kneževića, Slow Action (2010) Bena Riversa ili čak Događaji koje treba zaboraviti (2020) Marka Tadića, postaju nam nužni još neki teorijski alati kako bismo objasnili zašto te filmove valja s visokim stupnjem samouvjerenosti pribrojiti bogatoj tradiciji utopijske, tj. znanstvenofantastične umjetnosti i zašto nastanak novih SF-ova u domaćem kinematografskom kontekstu ustvari ni najmanje ne ovisi o financijskim parametrima.

Silvestar Mileta magistrirao je povijest (znanstveni i nastavni smjer) i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje pohađa Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Izvršni je urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa i stalni suradnik Filmonauta, a tekstove i komentare o filmu objavljivao je i u monografijama o klasičnim redateljima, na HRT-u, portalu Kulturpunkt.hr, na brojnim filmskim tribinama i drugdje. Bio je član žirija festivala u Solunu, Gijónu, Splitu i Zagrebu. Tekstove o književnim temama objavljivao je u Književnoj republici, UBIQ-u, Autsajderskim fragmentima itd. Bavi se recepcijskim i povijesnim studijama hrvatske i jugoslavenske kinematografije, esejistikom na razne teme iz svjetskog filma, kao i popularne kulture u cjelini, te teorijom znanstvene fantastike za koju je primio i Nagradu SFERA.

 Predavanja su otvorena za javnost, a nakon svakog uslijedit će diskusija s publikom. 

Po završetku serije predavanja polaznici će na dvije besplatne produkcijske radionice usvojena teorijska znanja moći i praktički primijeniti u vlastitim radovima. Voditeljice radionica bit će filmske autorice Dalija Dozet i Iva Gavrilović.

 

Kinoklub poziva sve zainteresirane na predavanja i diskusije uz moto nadolazeće Filmske čitanke: Slika je čista kreacija duha (JLG).

 

Raspored i teme predavanja:

 

5.9. Petra Belc: Epistemologija filma: fiksacija, struktura, kardiogram

Može li (eksperimentalni) film biti spoznajni alat, i na koje načine možemo razumijevati (eksperimentalni) film? Što je njegova epistema — polje spoznaje ili oblici znanja, i kako se vizualno i tekstualno artikulira njegov logos — argumentacija? Pretpostavka o povezanosti vida i spoznaje, i tri teorijska prijedloga – film fiksacije Dušana Stojanovića i Mihovila Pansinija; strukturalni film P. Adamsa Sitneyja i Georgea Maciunasa; filmski kardiogram Ivana Martinca – postaju osnova i poziv na dijalog za istraživanje povezanosti filma i znanja.

 

12.9. Mario Kozina: Internetski i interaktivni film

Proteklih desetljeća svjedoci smo migracije filmskih slika s platna kina na ekrane galerija, računalne zaslone i mobilne telefone, pri čemu svaka platforma podrazumijeva drugačiji odnos između autora, djela i gledatelja. Internet je pritom izazvao najveće promjene u ovome odnosu: proširio je naše shvaćanje onoga što film i video mogu biti, a istovremeno je zakoračio u nova, filmu srodna područja. Je li riječ o evoluciji filma i videa ili koristimo zastarjelu terminologiju za novi, još neistraženi umjetnički medij?

 

26.9. Krunoslav Lučić: Stil i pripovijedanje prostora i vremena u igranom art filmu

Predavanje pokriva teme pripovijedanja i stilskog oblikovanja prostora i vremena u igranom filmu umjetničke orijentacije. Budući da su ove dvije kategorije ključne za opće razumijevanje pripovijedanja u filmu, predavanjem se istražuje njihova uloga u modeliranju svijeta art i modernističkog filma s primjerima iz hrvatske i svjetske kinematografije.

 

3.10. Hrvoje Turković: 'Filmske liste' u eksperimentalnom filmu

Kad se filmska teorija bavi strukturiranjem filma tj. ustrojavanjem filmskog izlaganja, gotovo se isključivo bavi narativnom, pripovjednom strukturom – uglavnom u igranom i dokumentarnom filmu. Ako se i spomene da postoje i drugačiji tipovi strukturiranja filma onda se to pokrije negativnim terminom – nenarativni film, nenarativne strukture – pa se u to ubraja uglavnom eksperimentalni film, rjeđe i neki dokumentarni filmovi. No, ima teoretičara koji upozoravaju da osim naracije, postoji i npr. opis (opisno izlaganje), da postoje i argumentacijske strukture (pojmovno izlaganje), ali i poetske strukture (poetsko izlaganje). No, do nedavno nitko nije pomišljao da postoji i peti tip ustrojavanja filmskog izlaganja – tzv. filmska lista (ili nabrajalačko izlaganje). On se može sresti u različiti tipovima filmova, ali se ponajviše njeguje upravo u eksperimentalnom filmu, često povezano s poetskim ciljevima. Predavanje će pokušat razjasnit o čemu je tu riječ, u kojim se filmovima mogu sresti filmske liste i s kojim doživljajnim rezultatima.

 

10.10. Nikica Gilić: Montažni prostor u filmovima Tomislava Gotovca (A. Lauera)

Analizirajući montažno razigrane filmove Tomislava Gotovca, kao što su "Proroci", "Tomislav Gotovac" ili "Dead Man Walking", može se doći do jasnih zaključaka o mogućnostima filma u stvaranju mogućih i nemogućih prostora. Pritom je bitno uočiti u kojoj su mjeri kadrovi od kojih Gotovac gradi filmski prostor reciklirani, bilo da je riječ o već korištenim elementima starijih filmova bilo da je riječ o drugim, samostalno postojećim umjetničkim djelima Tomislava Gotovca i drugih autora.

 

17.10. Bruno Kragić: Apsolutni modernizam: Ruizov filmski dijalog s Proustom između eksperimentalne iluzije i narativne svemoći

 

24.10. Janica Tomić: Tabloi ili filmske slike

Predavanje će dati pregledni prikaz alternativne tradicije u povijesti filma i filmske teorije koju je fascinirala mogućnost vizualnog pripovijedanja u tzv. filmskim tabloima. Primjeri će pokriti od tzv. filma atrakcije s početaka filmske povijesti, do filmova J. L. Godarda, L. von Triera, R. Anderssona, J. Hausner, K. Reichardt i drugih.

 

31.10. Silvestar Mileta: SF u eksperimentalnom i mikroproračunskom filmu?

 

Prijatelji