Filmska čitanka '22
Filmska čitanka održavat će se svake subote u 19 sati u KKZ-u od 3. rujna do 1. listopada
Kinoklub Zagreb u rujnu i listopadu 2022. donosi treće izdanje Filmske čitanke – serije od pet besplatnih javnih predavanja objedinjenih temom Prizori za pamćenje koja se baziraju na detaljnoj analizu jednog jedinog filmskog prizora po izboru predavača.
Predavanja će održati Bruno Kragić, Karla Lončar, Leonardo Kovačević, Silvestar Mileta i Leonida Kovač, a odvijat će se svake subote u 19 h u prostorima Kinokluba Zagreb, Trg žrtava fašizma 14. Predavanja su besplatna i otvorena za javnost, a nakon svakog uslijedit će diskusija predavača s publikom. Prvo predavanje na rasporedu je u subotu 3. rujna u 19 h, a posljednje 1. listopada 2022. u 19 h. Sva predavanja bit će trajno javno dostupna kao video zapisi te kao tekstovi na službenim stranicama Kinokluba Zagreb.
Predavanja će biti popraćena i kratkom intenzivnom radionicom filmske analize pod vodstvom organizatorice Filmske čitanke Višnje Pentić Vukašinović uz asistenciju Bartola Babića Vukmira.
Prijave za radionicu podijeljenu u dva dijela (Zvuk i Slika) otvorene su do petka 2. rujna, a za prijavu je potrebno poslati kratki životopis na mail voditeljice visnja.pentic@gmail.com.
Kinoklub Zagreb poziva sve zainteresirane na besplatna javna predavanja i diskusije s pet predavanja baziranih na filmskoj analizi jednog jedinog prizora odnosno prizora za pamćenje.
Raspored predavanja:
subota 3.9.2022. u 19 h Bruno Kragić
subota 10.9. 2022. u 19 h Karla Lončar
subota 17. 9. 2022. u 19 h Leonardo Kovačević
subota 24.9. 2022. u 19 h Silvestar Mileta
subota 1.10.2022. u 19 h Leonida Kovač
Organizatorica i kontakt osoba Filmske čitanke 2022. je Višnja Pentić Vukašinović (visnja.pentic@gmail.com, mob. 0976736734), a asistent voditelj Bartol Babić Vukmir.
Filmska čitanka 2022. – Prizori za pamćenje - opisi predavanja s biografijama predavača
subota 3.9.2022. u 19 h – Bruno Kragić
Monumentalnost i ritual – završetak filma The Sun Shines Bright Johna Forda
U izlaganju će se prikazati i komentirati završna sekvenca filma Sunce žarko sija/Koga sunce grije (The Sun Shines Bright, 1953) Johna Forda kao primjer sumiranja priče u formi skice, autorefleksivnog odnosa djela prema sebi samom, nadvladavanja narativne i dramske funkcionalnosti, odnosno koncepcije igranog filma kao slike koja traje, vremenske strukture obilježene jakim trenutcima a ne nužnom narativnom koherencijom standardnog modela. Naposljetku, s obzirom da je sekvenca oblikovana kao prikaz ritualne parade i popratnih manifestacija, osobita će se pozornost posvetiti ideologiji koja se može detektirati u sekvenci a koja sinegdohalno sažima ideologiju cijelog filma da bi se pokazalo kako tu ideologiju nije moguće svesti na uobičajene koncepcije.
Bruno Kragić je filmolog i enciklopedist, od 2020. glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Diplomirao je komparativnu književnost i francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1997.), gdje je 2004. magistrirao filmološkom temom na smjeru amerikanistike (Tipologija glumačkih zvijezda američkog filma) te 2012. doktorirao u polju filmologije (Kasni klasični stil zvučnoga igranog filma). Urednik je Filmskog leksikona, s Nikicom Gilićem, koji je objavljen 2003. godine. Od 2003. godine član je uredništva Hrvatske enciklopedije, gdje je urednik struke Film, a trenutno je zamjenik glavnog urednika mrežnog izdanja na adresi Enciklopedija.hr.
subota 10.9. 2022. u 19 h – Karla Lončar
S onu stranu Winkie'sa: analiza prizora iz filma Mulholland Drive
Predavanje će se baviti prizorom iz filma Mulholland Drive (2001) Davida Lyncha, poznatim kao "scena u zalogajnici Winkie's", u kojoj dijalog o noćnoj mori završava njezinom djelomičnom realizacijom.
Raščlamba će se usredotočiti na brojne prizorne sastavnice, i oblikovne i sadržajne, koje će se većinom tumačiti iz stilističke, žanrovske i psihoanalitičke perspektive, ne bi li se objasnilo zašto upravo taj prizor predstavlja ključ razumijevanja čitavoga filma, ali i cjelokupne Lynchove poetike.
Karla Lončar diplomirala je sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje trenutačno završava Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Od 2011. zaposlena je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, od 2021. u statusu leksikografkinje. Kao predavačica iz područja filmologije surađivala je s više obrazovnih ustanova i udruga (Filozofski fakultet u Zagrebu, Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić, Centar za ženske studije, Sedmi kontinent i dr.). Filmske kritike i studije od 2009. objavljuje u Hrvatskoj i inozemstvu. Izvršna urednica Hrvatskog filmskog ljetopisa od 2012. do 2015., potom članica uredništva. Polaznica kritičarskih radionica Sarajevo Talentsa (2013) i Berlinale Talentsa (2014) te stipendije američkoga programa Fulbright (ak. god. 2017/18). Dobitnica je Diplome Vladimir Vuković za najboljeg novog filmskog kritičara u 2011. po izboru Hrvatskog društva filmskih kritičara, čija je članica od 2013.
subota 17. 9. 2022. u 19 h – Leonardo Kovačević
Filmska sreća: igra pogledă
Kombinirajući žanr detektivskog filma sa screwball komedijom i elementima melodrame, film “They all laughed” (1981) Peter Bogdanovicha inkorporira proturječne težnje i ishode još jedne filmske potrage za srećom. U kontrastu sa svojim prvim čistokrvnim screwballom “What's up, Doc” (1972), u kojem glavna junakinja osvaja predmet svoje želje, rastresenog znanstvenika, uvlačeći ga u niz urnebesnih vratolomija i zamki (po uzoru na Hawkesov “Bringing up baby”), devet godina poslije Bogdanovich krivudavu ali predvidivu putanju svojih likova zamenjuje pričom s nekoliko rukavaca, bittersweet tonaliteta, u kojoj se ljubavni zanos isprepliće sa sjetom i neispunjenim očekivanjima. No, “They all laughed” nije samo film koji je žanr romantične komedije doveo do svog melankoličnog vrhunca - nakon kojeg se nepovratno vratio svojim iluzijama- nego je, kako ću pokazati u predavanju na primjeru jedne sekvencije - stvorio novi filmski jezik ljubavne utopije, čije je glavno sredstvo specifičan oblik dinamičnih subjektivnih kadrova.
Leonardo Kovačević je urednik na Trećem programu Hrvatskog radija, prevoditelj te slobodni istraživač i publicist.
subota 24. 9. 2022. u 19 h – Silvestar Mileta
Soba na kraju svemira
Pretposljednji prizor 2001: Odiseje u svemiru (1968) Stanleyja Kubricka u stranoj i domaćoj filmologiji i kritici interpretiran je, baš kao i cjeloviti film, do iznemoglosti. Možemo li danas uopće još nešto spoznati u neodređeno-određenom prostor-vremenu koje je pisac natenane objasnio, a film ga ostavio otvorenim? Hoće li nam pritom pomoći izdvajanje prizora iz onih koji mu prethode i onih koji ga slijede? Jesu li iznemogli analitičari ipak rekli i nešto korisno o hotelu na kraju svemira? Je li ovaj prizor dio velebno-katedralnog remek-djela ili pretenciozne papazjanije? Sve naravno ovisi o kutu gledanja - Bowmanovom i našem.
Silvestar Mileta (1987) filmski je kritičar i predavač iz Zagreba, član HDFK-a i FIPRESCI-ja. Pisao je, uređivao i govorio za Hrvatski filmski ljetopis, Filmonaut, HRT, UBIQ, Kulturpunkt, više izdavača filmološke literature i podcasta, a surađivao s brojnim festivalima, dvama fakultetima i programima medijskog opismenjavanja. Žirirao je i kurirao u zemlji i inozemstvu, radio u dokumentarnoj produkciji i novinarstvu. Dobitnik je Nagrade SFERA za teorijski doprinos SF-u.
subota 1.10.2022. u 19 h – Leonida Kovač
Povijest svijeta prema Ulrike Ottinger
Predavanje analizira i kontekstualizira kadar iz filma Freak Orlando (1981.) njemačke režiserke i vizualne umjetnice Ulrike Ottinger. Film pripada redateljičinoj tzv. Berlinskoj trilogiji koja uključuje i filmove Portret jedne pijandure (1979.) i Dorian Gray u svjetlu žutog tiska (1984.). Eksplicitna politička kritika artikulirana krajnje grotesknom izvedbom, montažom, scenografijom i kostimografijom u filmu Freak Orlando, kao i ostalim filmovima iz Berlinske trilogije, detektira ishodišta genocidnih politika 20. stoljeća u povijesti europskog kolonijalizma, neodvojivog od kapitalizma i imanentnog mu konzumerizma. Predavanje će osobitu pozornost posvetiti redateljičinoj aproprijaciji i resemantizaciji kanonskih djela iz povijesti zapadno-europske umjetnosti.
Leonida Kovač je povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, kustosica i redovita profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.