Filmska čitanka '23
Kinoklub Zagreb u rujnu 2023. donosi četvrto izdanje Filmske čitanke – serije od pet besplatnih javnih predavanja objedinjenih temom Kadar kao svijet, a baziraju se na detaljnoj analizu jednog jedinog filmskog kadra po izboru predavača.
Kinoklub Zagreb u rujnu 2023. donosi četvrto izdanje Filmske čitanke – serije od pet besplatnih javnih predavanja objedinjenih temom Kadar kao svijet, a baziraju se na detaljnoj analizu jednog jedinog filmskog kadra po izboru predavača. Predavanja će se baviti kadrovima iz filmova Arija Astera, Alfreda Hitchcocka, Béle Tarra, Bobe Jelčića i Bustera Keatona, a održati će ih Miro Frakić, Tatjana Jukić, Juraj Kukoč, Iva Rosandić i Miro Manojlović. Predavanja su besplatna i otvorena za javnost, a odvijat će se svake subote u 19 h u prostorima Kinokluba Zagreb, Trg žrtava fašizma 14. Za dolazak nije potrebna prethodna najava, a nakon svakog predavanja uslijedit će diskusija s publikom. Prvo predavanje na rasporedu je u subotu 2. rujna u 19 h, a posljednje 30. rujna 2023. u 10 h ujutro. Po završetku Filmske čitanke sva predavanja bit će trajno javno dostupna kao video zapisi na YouTube kanalu Kinokluba Zagreb te kao tekstovi na službenim stranicama.
Kao popratni program Filmske čitanke bit će organizirana kratka intenzivna radionica filmske analize pod vodstvom Bartola Babića Vukmira. Prijave za radionicu filmske analize otvorene su do petka 1. rujna, a za prijavu je potrebno poslati kratki životopis na mail voditelja: bartolbbv@gmail.com
Kinoklub Zagreb poziva sve zainteresirane na besplatna javna predavanja i diskusije uz pet predavanja baziranih na filmskoj analizi jednog jedinog kadra. Predavanja su besplatna i nije potrebna prethodna najava dolaska.
Raspored:
subota 2.9.2023. u 19 h Miro Frakić: Film kao neizbježna trauma u minijaturama Arija Astera
subota 9.9. 2023. u 19 h Tatjana Jukić: Hitchcockove glave
subota 16. 9. 2023. u 19 h Iva Rosandić: Samoobnavljanje kroz raspad – autonomnost kadra Béle Tarra
subota 23.9. 2023. u 19 h Juraj Kukoč: Nelagoda spremna eks/im/plodirati
subota 30.9.2023. u 10 h Miro Manojlović: Pravilo br. 5: Pomno pratite svog čovjeka
Organizatori i voditelji Filmske čitanke 2023. su Višnja Pentić i Bartol Babić Vukmir.
Opis predavanja:
2.9. u 19 h Miro Frakić: Film kao neizbježna trauma u minijaturama Arija Astera
Film je nalik traumi – njegova cjelovitost, nikada zapravo potpuna, akumulira se kadriranim značenjima, ograničen je perspektivom i traži ponavljanje, bilo takeova i replika, kadrova i motiva ili projekcija – što je posebno opipljivo u filmovima koji se bave žalovanjem, stravom i, dakako, traumom. Premetanje sjećanja u potrazi za pupkom traume tako postaje blisko kritičarskoj analizi. Predavanje će se fokusirati na prvijenac Arija Astera Hereditary (2018) koji dramaturški počiva na tenziji između filmskog jezika, signalima bogate mizanscene i kompulzivnog rada sjećanja u službi priče o bremenu nasljeđa i neizbježnom odmotavanju sudbine u dodiru s neljudskim. Ipak, pažljivim i opetovanim gledanjem, otvara se pitanje – je li ikada moguće predvidjeti i izbjeći budućnost koja se nazire te, na kraju krajeva, izmijeniti tijek filma?
Miro Frakić magistrirao je švedski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio na stipendijama u Švedskoj (na novinarskom smjeru u Kalixu) i na Islandu (studij islandskog jezika za strance). Prevodi sa švedskog i engleskog jezika, poglavito tekstove iz područja medicine, marketinga i turizma. Švedski i engleski predavao u zagrebačkoj školi stranih jezika od 2015. do 2018., a tijekom tog razdoblja postaje vanjski suradnik na Katedri za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Držao gostujuća predavanja u sklopu kolegija Skandinavski film i Švedska književnost i film, a od ove godine kao sveučilišni lektor drži Švedski jezik 1-3 i Prevoditeljski praktikum 1. Bavi se filmskom kritikom; svoje radove objavljuje u Hrvatskom filmskom ljetopisu, Filmonautu i raznim portalima. Dobitnik nagrade Vladimir Vuković za najboljeg mladog kritičara 2018. godine. Član Hrvatskog društva filmskih kritičara.
9.9. u 19 h. Tatjana Jukić: HITCHCOCKOVE GLAVE
Sjever-sjeverozapad citat je iz Shakespeareova Hamleta. Kad ga Alfred Hitchcock preuzme kao naslov svoga filma iz 1959. godine, to znači da je posrijedi izričit komentar Hollywooda na moderni svijet kojemu je Hamlet primjerna priča – i kojemu je Amerika, novi svijet, pretpostavka samorefleksije. Taj komentar najneprikriveniji je i najbrutalniji u završnoj sekvenciji, s kamenim glavama četiriju američkih predsjednika uklesanima u Mount Rushmore u Južnoj Dakoti, sjeverozapadno od New Yorka gdje film počinje. Ako to i jest logična odrednica moga predavanja, neće biti njegov fokus: u fokusu će biti kadar iz čikaške dionice filma, dug 32 sekunde, kojim se otvara glasoviti prizor aukcije kad Cary Grant, glumeći ludilo, prilazi najbliže Hamletu. To je ujedno kadar u kojemu sam Hitchcock prilazi najbliže Hamletu – pa bih, umjesto zaključka, zasad postavila pitanje: što ćemo s razumijevanjem filma ako je sve što je Hitchcock rekao Françoisu Truffautu u seriji njihovih razgovora 1962. dijelom bila hamletska podvala?
Tatjana Jukić redovita je profesorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje u diplomskom programu godinama predaje kolegij o američkom filmu, s naglaskom na klasični Hollywood. Na Sveučilištu u Cincinnatiju, u suradnji s profesorom Stanleyjem Corkinom, bila je gostujuća predavačica u kolegiju Topics in Film and Media Studies – European-Hollywood Cinema. Također, u dvama navratima gostovala je s predavanjima u Jesenskoj filmskoj šoli Slovenske kinoteke u Ljubljani.
16.9. u 19 h Iva Rosandić: Samoobnavljanje kroz raspad – autonomnost kadra Béle Tarra
Već jedan samostalni kadar sažima formalni i idejni univerzum utjelovljen u magnum opus Béle Tarra Sotonski tango. Njegova se unutarnja struktura paradigmatski proteže na način izgradnje filma u cjelini, odraz poimanja filmskog svijeta u okviru ničeanskog koncepta prividne mijene. Cikličnost neprekidnog ponavljanja postaje neprekoračivi iskaz vječno obnavljajuće egzistencijalne drame, čija se sveprožimajuća snaga otkriva već u suodnosu s romanom Lászla Krasznahorkaija. Zagušenost rečenice rastače se u sliku na ivici samoponištenja, a da bi se međusobnim alternacijama obje uvijek iznova konstituirale.
Iva Rosandić diplomirala je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zamjenica je glavnog urednika na portalu Dokumentarni.net. O filmu i srodnim temama u kulturi povremeno piše za Kulturpunkt.hr, Zonu filma, Filmoskop, Hrvatski filmski ljetopis. Dobitnica Diplome Vladimir Vuković za najbolju mladu kritičarku 2020.
23.9. u 19 h Juraj Kukoč: Nelagoda spremna eks/im/plodirati
Cijeli film Obrana i zaštita (2013, r. Bobo Jelčić) temelji se na tjeskobnoj nelagodi koju glavni lik Slavko osjeća. Njegova nelagoda proizlazi iz njegovog straha, odnosno, kukavičluka. Kamera iz ruke nemilosrdno prati Slavka. Iako on cijelo vrijeme pokušava sakriti svoju kukavičku nelagodu, ona ne dopušta da ta nelagoda bude sakrivena od nas. Iako se on cijelo vrijeme pravi da je sve u redu, mi vidimo da bi svaki tren on mogao eksplodirati ili, pak, implodirati zbog te nelagode. U jednom kadru ćemo vidjeti kako preciznost mizanscene, točnost pozicije kamere i maestralnost glume Bogdana Diklića stvaraju efekt eks/im/plodirajuće nelagode.
Juraj Kukoč (Split, 1978) diplomirao je komparativnu književnost i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje polazi doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma. Piše doktorski rad iz područja filma. Zaposlen je kao viši filmski arhivist u Hrvatskoj kinoteci, odjelu Hrvatskog državnog arhiva. Kustos je programa hrvatskog filma koji se održavaju u kinu Tuškanac, kinu Kulturno-informativnog centra i Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Pisao je za niz časopisa i novina o filmu (Zarez, Vijenac, Zapis, Večernji list, Hrvatski radio, Arhivski vjesnik i drugi) te objavljuje eseje i kritike u stručnom filmološkom časopisu Hrvatski filmski ljetopis. Objavio je članke u monografijama Berković (Hrvatski filmski savez, 2016) i Tanhofer (Hrvatski filmski savez, 2016) te u nekoliko zbornika radova. Bio je urednik i autor filmskih natuknica u Općoj i nacionalnoj enciklopediji (Proleksis 2006). Predsjednik je programskog vijeća Revije nijemih filmova Psssst!. Sudjelovao je u radu filmskih festivala One Take Film Festival i Dani hrvatskog filma. Vodio je niz filmskih tribina. U još mlađim danima bio je aktivni član Kinokluba Zagreb.
30.9. u 10 h Miro Manojlović: PRAVILO BR.5: POMNO PRATITE SVOG ČOVJEKA
Prvi put na Filmskoj čitanci jedan će filmski autor analizirati vlastiti rad – Miro Manojlović održat će predavanje o svom najnovijem filmu Pravilo br. 5: Pomno pratite svog čovjeka (2023). Oslanjajući se na found footage tradiciju, kadar vlaka iz filma Sherlock Jr. Bustera Keatona postaje baza za eksperiment u kojem se rekonstruira filmski narativ i kreiraju novi dramski sukobi kroz specifične montažne postupke. Pravilo broj 5: pomno pratite svoga čovjeka stvara novu panoramu u kojem su nule i jedinice digitalnog svijeta pokret i ne-pokret našeg junaka koji svoj zadatak želi obaviti pod svaku cijenu. Na putu mu stoji netko tko ima drugačije planove.
Miro Manojlović rođen je 1985. godine u Zagrebu. Završio je XV gimnaziju - MIOC i srednju glazbenu školu Vatroslav Lisinski, smjer udaraljke kod profesorice Elvire Happ te potom diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti, smjer filmska i TV montaža, pod mentorstvom profesora Hrvoja Turkovića (2011.). Profesionalno se bavi glazbom, filmom i kazalištem. Od 2014. godine zaposlen je kao umjetnički suradnik - korepetitor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Surađuje s brojnim glazbenicima na domaćoj i stranoj improvizatorskoj sceni. Dvostruki je dobitnik nagrade Maksimilijan Paspa na Gledalištu Kinokluba Zagreb 2011. i 2018. godine. Autor je glazbe za brojne filmove, kazališne I plesne predstave, a od 2017. stalni je član glazbenog sastava Darko Rundek i Ekipa. Aktivan je filmski autor i član Klubvizije i Kinokluba Zagreb.