POKRETNE SLIKE
Pozivamo vas da se pridružite radionici Pokretne slike koja će se tijekom 4 modula u travnju i svibnju baviti razumijevanjem migracija kroz osobnu perspektivu.
Dragi klubaši,
Pozivamo vas da se pridružite radionici Pokretne slike koja će se tijekom 4 modula u travnju i svibnju baviti razumijevanjem migracija kroz osobnu perspektivu. Uz projekciju i analizu filmova te raspravu (termin srijedom 18-20h), sudionike će se poticati na sudjelovanje u praktičnom dijelu radionice u kojemu će, uz mentorsku podršku, realizirati kratki autorski filmovi (termin subotom 10-16h, uz ručak).
Naš je primarni cilj omogućiti ljudima koji privremeno ili trajno žive u Zagrebu da izraze vlastita iskustva u vezi s migracijama, koristeći pritom dostupna tehnička sredstva poput pametnih telefona, jednostavnih kamera, aplikacija i programa za montažu. Dugoročni je cilj spojiti migrante, lokalnu zajednicu te članove Kinokluba kroz međusobnu suradnju u izradi filma, kako bi sve strane mogle razumjeti drugu perspektivu te detaljnije analizirati različite načine na koje su migracijska kretanja oblikovala i dalje oblikuju i njih kao osobe i našu regiju. Ideja je kreirati fleksibilni format tako da ako postoje polaznici koji rade ili koji nisu sigurni koliko dugo ostaju u Hrvatskoj, mogu prisustvovati samo jednom modulu, a ukoliko imaju mogućnost pohaðati sva 4, mogu kontinuirano, uz mentorsku podršku, razvijati svoj kratki filmski projekt.
Za radionicu nije potrebna prijava ili filmsko predznanje, samo vas molimo da najavite svoj dolazak (ime i prezime te kontakt na mail: radionice@kkz.hr) Radionica i projekcije su besplatne, a tehniku za snimanje i montažu omogućit će Kinoklub Zagreb. Voditelji programa su Meghanne Barker, Karla Folnović, Bojan Mucko, Karla Crnčević, Petra Matić, Tibor Đurđev, Dalija Dozet. Radionica će se održavati na engleskom jeziku u prostorijama Kinokluba Zagreb (adresa: Trg žrtava fašizma 14). Program se organizira u suradnji s Unseen festivalom / CDU.
Teme i termini radionice
srijeda 2. travanj & subota 5. travanj / modul VIDEO DNEVNIK / Meghanne Barker, svi voditelji
srijeda 23. travanj & subota 25. travanj / modul POVEZANOST / Petra Matić, Meghanne Barker, Karla Folnović
srijeda 7. svibanj & subota 10. svibanj / modul OBIČAJ / Tibor Đurđev, Meghanne Barker, Karla Folnović
srijeda 14. svibanj & subota 17. svibanj / modul PRONAĐENE & ARHIVSKE SNIMKE / Karla Crnčević, Meghanne Barker, Karla Folnović
Intenziv montaže uz mentoriranje 23. Svibanj / Karla Folnović, Meghanne Barker
Projekcija radova 24. Svibanj / svi voditelji i polaznici
VIDEO DNEVNIK / Home movies potaknuti će sudionike na razmatranje kako rutinu dnevnih videozapisa sa svojim mobitelima mogu iskoristiti na način da pokažu neki aspekt sebe, svojih osjećaja ili svoje svakodnevice. Ovaj modul inspiriran je eksperimentalnim filmašima poput Jonasa Mekasa i Vukice Đilas, koji su godiniama bilježili svoju svakodnevicu te ih naknadno montirali u narativne i poetske cjeline. Analizirat ćemo kako vođenje videodnevnika može biti korisno i u filmskom i u širem društvenom i političkom kontekstu. Za praktičan dio radionice, polaznici će biti usmjereni stvoriti rutinu snimanja svakodnevice poput na primjer praćenja jedanog dana ili svakog sata unutar jednog dana dana, ili korištenjem već snimljenih materijala koje nadograđuju s novo snimljeniim materijalom.
OBIČAJI pogledat ćemo primjere filmova koji prezentiraju lokalne običaje s različitim tradicionalnim ili suvremenim pristupom filmskom izlaganju i prezentaciji. Nakon projekcije, razgovarat ćemo o tome što čini "običaj" i što nam oni mogu reći u vezi s kulturnim razlikama. Sudionike koji nisu iz Zagreba potaknut ćemo da komentiraju običaje koje su uočili ili da ispričaju običaje koje pokušavaju sačuvati iz svog kraja i kulture.
Sudionici će odabrati i snimiti ili pronaći materijale o jednom običaju koji osobno smatraju interersantnim ili važnim. Ovaj modul nudi priliku sudionicima da razmišljaju o tradicijama ili običajima iz “svoje” kulture, ali također omogućuje sudionicima koji su tek došli u Zagreb ili Hrvatsku da svojom jedinstvenom perspektivom promišljaju o lokalnoj kulturi.
POVEZANOST ova radionica usmjerena je na dokumentiranje međuljudskih odnosa bilo na daljinu ili onih koji su svakodnevno mogući. Gledat ćemo filmove o gastarbajterima iz 1960-ih i 1970-ih koji su se iz Jugoslavije preselili u zapadnu Europu kao radni migranti, te razgovarati o prikazima odnosa stvorenih migracijom ili održanih s onima koji su ostali u Jugoslaviji. Snimajući na svojim mobitelima, sudionici bi mogli prikazati svoj odnos s određenim prijateljem ili članom obitelji koji živi u inozemstvu ili drugom dijelu države, snimajući interakcije licem u lice ili pronalazeći načine da kroz film pokažu svoje interakcije na daljinu. Mogu se nadovezati na prethodnu radionicu pokazujući kako se uspostavljaju i održavaju odnosi kroz zajedničke rituale.
PRONAĐENE ili ARHIVSKE SNIMKE korištenje privatne arhive (uključujući sve što sudionici već imaju na svojim telefonima u obliku video, foto ili audio zapisa) i/ili filmova u javnoj domeni. Ova se tema nadovezuje na nedavno istraživanje medijskih znanstvenika koji tvrde da migranti često sa sobom nose "džepnu arhivu", da mobiteli danas ne igraju samo instrumentalnu ulogu u pomaganju migrantima da se snalaze na putovanju, već da su puni audio-vizualnih uspomena koje ih povezuju s voljenim ljudima i mjestima, dok istovremeno dokumentiraju svoja putovanja. Također, ovaj se modul nadovezuje i na “found footage” metodu s javno dostupnim arhivama, u kojoj filmski autori mogu promijeniti namjenu i transformirati značenja snimaka koje su snimili drugi. Dodatno, pretpostavljamo da bi neki lokalni stanovnici koji ne migriraju mogli imati osobne arhive video zapisa iz razdoblja obiteljske migracije u dvadesetom stoljeću te i to smatramo potentnom građom iz koje se može raditi filmski narativ. U praktičnom dijelu radionice usredotočit ćemo se na koncept i montažu. Sudionici mogu montirati snimke koje su snimili ili prikupili tijekom četiri radionice ili donijeti snimke iz arhive (sa svojih mobitela, iz svojih kućnih filmova ili iz javno dostupnih arhiva kao što je na YouTubeu) kako bi ih uobličili u filmsku formu.
O VODITELJIMA
Meghanne Barker lingvistica i vizualna antropologinja. Doktorirala antropologiju na University of Michigan, s istraživanjem o dječjoj kulturi i kazalištu lutaka u Kazahstanu. Trenutačno radi istraživanje o filmskoj kulturi u bivšoj Jugoslaviji. Predaje na Department of Education, Practice, and Society at the Institute of Education at University College London, a prethodno je predavala i kolegije iz socijalne teorije, medija i komunikacije i na Institute of Education (IOE) na University College London (UCL), University of Chicago i London School of Economics.
Karla Folnović 2011. upisuje montažu na Akademiji dramske umjetnosti, a zatim upisuje Sociologiju i Etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi kao skript na igranim filmovima te kao montažerka dokumentarnih, igranih i namjenskih formi. Članica je Hrvatskog društva filmskih djelatnika i SKIG-a (Multimedijalni centar Studio Kreativnih Ideja Gunja) gdje povremeno vodi radionice montaže sa djecom. Od 2018. godine sudjeluje kao gost predavač na VERN-u gdje drži predavanje o skriptu i radu na filmskom setu unutar kolegija „montaža i montažni postupci“.
Bojan Mucko diplomirao je filozofiju, etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu (2013) te animirani film i nove medije na Likovnoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (2014). Školu dokumentarnog filma RESTART završava 2015. godine. Kao istraživač i voditelj projekata, u različitim ulogama surađivao je s nizom organizacija civilnog društva (Udruga za interdisciplinarna i interkulturna istraživanja, Bacači sjenki, BLOK, Galerija GMK, PANGOLIN, POGON, SF:ius, Udruženje hrvatskih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreba, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Hrvatsko dizajnersko društvo, RADIONA) te muzejskih institucija (Etnografski muzej Zagreb, Etnografski muzej Istre, Muzej Grada Varaždina). Od 2020. radi kao doktorand na Institutu za etnologiju i folkloristiku. Bio je dio projekta Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji: od etnografije do pojmovnika (ERIM).
Karla Crnčević je dramaturginja i filmska radnica koja istražuje politike slike i zvuka kroz različite formate i uvjete proizvodnje. Njeni video radovi i filmovi prikazani su i nagrađeni na različitim festivalima u domaćem i međunarodnom kontekstu. Jedna je od osnivačica Unseen festivala koji se bavi revitalizacijom kino prostora. Diplomirala je dramaturgiju na ADU u Zagrebu i usavršila se u školi EQZE u San Sebastianu.
Petra Matić (Zagreb, 1988) umjetnica je, kustosica i aktivistkinja posvećena kulturnoj transformaciji, društvenoj pravdi i antikolonijalnim praksama. Kao osnivačica Jutra, Petra spaja suvremenu umjetnost s ljudskim pravima te surađuje na projektima poput Museum of the Commons mreže L'Internationale u MSU. Njezin rad istražuje povijest Pokreta nesvrstanih, naglašavajući solidarnost i kolektivno djelovanje, te trenutno razvija Arhiv Nesvrstanih, digitalni arhiv koji čuva povijesti afričkih, azijskih i američkih dijaspora u Hrvatskoj. Izlagala je na documenti fifteen, Fotograf Festivalu u Pragu i Ljubljanskom bijenalu dizajna. Stipendistica je programa TheMuseumsLab i Global Cultural Relations te je sudjelovala u rezidencijama Delfina Foundation, Gudskul i Haus Der Kulturen Der Welt. Također je kurirala programe raznih hrvatskih muzeja i doprinijela radu izbjegličkog kampa La Linière u Francuskoj.
Tibor Đurđev apsolvent Komparativne književnosti i Antropologije na FFZG-u s fokusom na filmologiju, filmsku teoriju i kritiku. Aktivni član i dio izvršnog odbora Kinokluba Zagreb, moderator Filmskih večeri u Močvari te programa Filmski kurikulum. Član Hrvatskog društva filmskih kritičara. Piše za Hrvatski filmski ljetopis te emisiju Filmoskop na trećem programu HRT radija. Vodi projekcije za osnovne škole u sklopu programa Sedmog kontinenta. Interesira se ponajviše za skandinavski film, a tome u prilog ide odrađivanje stručne prakse u Institutu za art i eksperimentalni film FILMFORM u Stockholmu. Osim teorijom, bavi se i režijom kratkometražnih filmova u KKZ-u, od kojih je kratki dokumentarni film Turčini nagrađen na 15. izdanju Gledališta.
Dalija Dozet redateljica i scenaristica. Osmislila je, organizirala te provela više od 60 filmskih edukacija surađujući sa različitim udrugama i ustanovama u kulturi, poput: Hrvatskog audiovizualnog centra, Ministarstvom kulture i medija, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Kinoklubom Zagreb, Hrvatskim filmskim savezom, Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku, Filmskom Rundom, Galerijom VN, Centrom za autizam, KC Travno, KC Maksimir, udrugama Breza, Teatar to go, Praktikum, Sedmi kontinent, Bacači sjenki itd. Od 2023. predsjednica je Kinokluba Zagreb.