NISAM OD JUČER II
Pozivamo vas na ONLINE radionicu Kinokluba Zagreb -- NISAM OD JUČER II -- u čijem je središtu odnos prema arhitekturi. Održat će se pet predavanja, a prijave traju do 11. srpnja.
Radionica će poticati samostalan stvaralački i autorski rad kao refleksiju i hommage značajnim arhitektonskim djelima iz lokalne sredine autora. Prije dvije godine na istoimenoj radionici ponudili smo kultne filmove iz povijesti Kinokluba Zagreb kao inspiraciju za nove filmove polaznika. Ove godine pažnju posvećujemo arhitektonskoj baštini kao stvaralačkoj inspiraciji polaznika. Radionica će se odvijati i online i zato pozivamo autore iz kinoklubova i srodnih udruga iz svih krajeva Hrvatske.
Vodimo se idejom kako inspiracija za nove filmove ne trebaju biti samo filmovi nego i djela iz drugih polja umjetnosti. Arhitektura je dio ljudskog bivanja, ali rijetko se javno promišlja van svoje utilitarne funkcije. Svako arhitektonsko djelo ima kreativne, vrijednosne i političke aspekte i smatramo da oni mogu biti inspirativni za stvaranje igranog, dokumentarnog ili eksperimentalnog filma.
Prijave započinju od trenutka ove objave i traju sve do zadnjeg predavanja 11. srpnja.
Sastavili smo popis zgrada, arhitektonskih zdanja, bilo u funkciji, bilo izvan funkcije, nedovršenih ili s vremenom devastiranih koje nam se čine zanimljive za filmsko istraživanje. Popis se može pogledati ovdje https://tinyurl.com/y99y4rug, a tijekom radionice nadopunjavat će se prijedlozima polaznika. Budući da se radi o online radionici polaznici također mogu odabrati arhitektionski prostor iz svoje sredine kao stvaralačku inspiraciju za svoj film.
Radionicu čine predavanja iz polja filmske umjetnosti, arhitekture, urbanizma, urbane antropologije i povijesti umjetnosti. Projekcije i predavanja održavat će se u tjednom ritmu i otvorena su za sve zainteresirane. Raspored predavača je sljedeći:
Nikica Gilić - subota 20.6. u 20:00
Maroje Mrduljaš - subota 27.6. u 20:00
Valentina Gulin Zrnić - petak 3.7. u 20:00
Antun Sevšek - subota 4.7. u 20:00
Sandra Križić Roban - subota 11.7. u 20:00
Predavači će obraditi temu arhitekture iz polja u kojem djeluju i pokušati potaknuti autore da otvoreno i svjesno percipiraju arhitekturu i prostor koji ih okružuje te na temelju toga izvedu rad u filmskom mediju. Tijekom predavanja, kao i kroz diskusije među polaznicima, poticat će se samostalan stvaralački i autorski rad kao refleksija i hommage odabranim arhitektonskim zdanjima.
Predavanja se završavaju sredinom srpnja, nakon čega polaznici tijekom ljeta samostalno nastavljaju rad na svojim filmovima. Nakon ljeta polaznici će zaokružiti svoj autorski koncept te ga predstavljati jedni drugima i međusobno se stvaralački nadopunjavati. Izbor roda i medija prepušta se polazniku na odabir (u skladu s njegovim znanjima i mogućnostima). Oprema Kinoklub Zagreb bit će na raspolaganju polaznicima.
Za prijavu je obavezno navesti:
- osobne podatke (ime, email, telefonski broj)
- arhitekturu koju je polaznik odabrao za svoju stvaralačku inspiraciju, interpretaciju, hommage, dekonstrukciju ili nadgradnju te ukratko obrazložiti svoj odabir.
Svaki polaznik koji krene na radionicu vlastoručnim se potpisom obavezuje snimiti film.
Prijave se šalju na radionice@kkz.hr.
Očekivani kraj rada te rok za završavanje filmova je 10. listopada 2020.
PREDAVAČI
Nikica Gilić
Rođen je 1973. u Splitu, gdje je završio srednju školu. Upisao je
komparativnu književnost i engleski jezik i književnost na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu 1992. Diplomirao je 1997., upisavši potom
poslijediplomski studij književnosti, a od 1998. radi na Odsjeku za
komparativnu književnost; godine 2019. izabran je u zvanje redovitog
profesora. Magistrirao je 2003. temom "Filmološki aspekti naratologije",
a doktorirao 2005. temom "Filmska genologija i tipologija filmskog
izlaganja".
Predaje kolegije iz teorije i povijesti filma na Odsjeku za komparativnu
književnost i Akademiji dramske umjetnosti. Sudjelovao je na više
međunarodnih simpozija (u Splitu, Zagrebu, Zadru, Omišu, Szegedu, Berlinu,
Grazu, Temišvaru, Parizu, Londonu, Washingtonu, Chicagu, Bostonu, Beogradu
i Beču), kao i na domaćim simpozijima (u Zagrebu, Komiži i Rovinju). Držao
je brojna javna predavanja o filmskoj umjetnosti i sudjelovao na
popularizacijskim tribinama u zemlji i inozemstvu, a često sudjeluje i u
javnoj promociji struke u raznim medijima. Održao je gostujuća predavanja
na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu te na sveučilištima u Regensburgu i
Konstanzu (Njemačka), potom na sveučilištima u Beču i u Grazu (Austrija)
te na Sveučilištu T. Masaryka u Brnu (Češka).
Samostalno ili u komentorstvu je uspješno vodio sedamnaest obranjenih
doktorskih disertacija, dva znanstvena magistarska rada, te više od
šezdeset diplomskih i bolonjskih magistarskih radova.
Glavni je urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa, član uredništva Književne
smotre i njemačkog internetskog znanstvenog časopisa Apparatus, član
savjeta časopisa Ubiq te član Vijeća festivala Animafest Zagreb. Bio je
umjetnički savjetnik za dokumentarni film pri HAVC-u i član žirija više
filmskih festivala i revija (npr. Pula, ZagrebDox, Dani hrvatskog filma u
Zagrebu, Balkanima u Beogradu i Mediteran film festival u Širokom
Brijegu).
Autorske knjige
Uvod u povijest hrvatskog igranog filma, 2010, Zagreb, Leykam
International (drugo izdanje: 2011).
Uvod u teoriju filmske priče, 2007, Zagreb, Školska knjiga.
Filmske vrste i rodovi, 2007 Zagreb, AGM; internetsko izdanje 2013:
http://www.elektronickeknjige.com/gilic_nikica/filmske_vrste_i_rodovi/index.htm
Maroje Mrduljaš
Maroje Mrduljaš je arhitekt i kritičar arhitekture i dizajna. Autor je više knjiga, između ostalih Tadao Ando: Transcending Oppositions (Oris, Zagreb, 2018) i Modernism-in-Between (Jovis, Berlin, 2012). Objavljuje u vodećim internacionalnim časopisima kao što su Archithese, A+U, Domus i drugima. Bio je kustos ili ko-kustos brojnih izložbi uključivo Towards Concrete Utopia (MoMA NY, 2018), Lifting the Curtain (Biennale arhitekture u Veneciji 2014), Unfinished Modernisations (2012) i drugih. Koautor je dvije sezone dokumentarne serije Betonski spavači. Nezavisni je ekspert Mies van der Rohe nagrade za arhitekturu EU. Glavni i odgovorni urednik časopisa za arhitekturu i kulturu Oris (Zagreb). Predavač je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Valentina Gulin Zrnić
Urbana antropologinja, radi na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te je uključena u nastavu iz kulturnoantropoloških predmeta na fakultetima Sveučilišta u Zagrebu. Područja znanstvenog i istraživačkog interesa su antropologija prostora, urbana svakodnevica, procesi urbane identifikacije, studije javnih događanja, umjetničke intervencije u javnom prostoru te metodologija kvalitativnog istraživanja. Autorica je knjiga Kvartovska spika: značenja grada i urbani lokalizmi u Novom Zagrebu (2009) i Grad kao susret: etnografije zagrebačkih trgova (2019) (s N. Škrbić Alempijević), te kourednica knjiga Etnografija bliskoga: poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja (2006), Mjesto, nemjesto: interdisciplinarni pristupi prostoru i kulturi (2011), Vrtovi našega grada: studije i zapisi o urbanom vrtlarenju (2015), Mjesto izvedbe i stvaranje grada (2016) i dr. Suradnica je projekta „Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet“ (HRZZ) te voditeljica projekta „Urbani procesi i identiteti“ (IEF) (www.citymaking.eu). Uključena je u aktivnosti koje promoviraju i primjenjuju urbana antropološka istraživanja u edukaciji, civilnom sektoru te kreativnim industrijama.
Antun Sevšek
Antun Sevšek je samostalni arhitekt iz Zagreba. U raznim timovima sudjeluje na brojnim nagrađenim istraživačkim i arhitektonskim projektima. Kontinuirano surađuje s Damirom Gamulinom u istraživanju i oblikovanju kroz različite medije i vrste zadataka s posebnim naglaskom na javne prostore i prostore za kulturu, prvenstveno na projektima sustava označavanja, produkt dizajna, postava izložbi te arhitekture. Dugogodišnji je član Platforme 9,81, nevladine organizacije za istraživanja, edukaciju i aktivizam na polju arhitekture i urbanizma. Aktivan je također u zagrebačkoj udruzi Pravo na grad, odnosno u savezu udruga Operacija grad gdje se bavi praćenjem i analizom prostorno-planskih dokumenata na gradskoj i nacionalnoj razini, politikama upravljanja gradom i razvojem inovativnih institucionalnih modela.
Sandra Križić Roban
Sandra Križić Roban doktorirala je u području povijesti umjetnosti, a bavi se teorijom i kritikom, kustoskom praksom, nastavom i pisanjem. Zaposlena je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao znanstvena savjetnica. Voditeljica je prvog znanstvenog projekta o fotografiji u Hrvatskoj, koji financira HRZZ (Ekspozicija. Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas). Teme istraživanja su joj suvremena umjetnost, povijest i teorija fotografije, poslijeratna arhitektura, problematika javnog prostora i evaluacija spomenika Domovinskog rata. Jedna je od osnivačica Ureda za fotografiju, neprofitne udruge za suvremenu fotografiju, gdje surađuje u programu Galerije Spot, nakladništvu i međunarodnim projektima.
Objavila je knjige Na drugi pogled: pozicije suvremene hrvatske fotografije (UPI2M & IPU, 2010.), Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas: odgovornost slike u vrijeme nestrpljivog pogleda (Ljevak, 2013.), te monografije Hana Miletić – Street Photography (UzF, 2016.), Vlado Martek – Pripremanje za fotografiju (UzF, 2018.), Anabel Zanze – Napinjanje teksta (Gliptoteka HAZU, 2018.).