Kinoklub Zagreb je u 2022. godini u suradnji s osam filmskih klubova, udruga i organizacija diljem Hrvatske: Kinokluba Zagreb, Blank - filmskog inkubatora, Udruge Filmaktiv, Teatar to go, Kućnog kolektiva, Kino kluba Split, Kinokluba Karlovac i Pučkog otvorenog učilišta Poreč, organizirao dvije rezidencijalne radionice s ciljem osiguranja uvjeta za filmske autore da snimaju filmove na lokacijama na kojima inače ne bi imali mogućnosti.
Da bi se autori mogli u potpunosti posvetiti filmu i kreativi, osigurali smo im besplatno sve potrebne infrastrukturne uvjete i poticajno kreativno okruženje. Na taj način autorima je bila omogućena potpuna sloboda i neopterećenost u radu, a istovremeno se lokalna zajednica upoznala s vrijednostima filmskog amaterizma kroz mogućnost praćenja rada gostujućih filmaša. Osim razvoja autorske scene, ovim programom smo htjeli doprinijeti i decentralizaciji filmske djelatnosti i proširiti kulturne programe u zajednicama koje im nemaju jednak pristup.
Pripremni sastanci grupe su se održavali od početka godine te je na proljeće upućen javni poziv partnerskim organizacijama da pozovu potencijale polaznike na prijavu. Jednom kad su pristigle prijave za obje rezidencije i napravljena selekcija od šestero sudionika pristupilo se samoj realizaciji rezidencija na lokacijama.
|
|
Dan prije početka rezidencije organiziran je prijevoz poveće količine opreme potrebne za održavanje programa od strane kombi servisa. Sljedeći dan su sudionici zajedno s moderatorom krenuli za Klanjec. Po dolasku je uspostavljen koncept boravka koji se bazirao na izmjeni zajedničkih sastanaka sa svrhom izmjene ideja i individualnog rada na vlastitim projektima.
Prvih nekoliko večeri dok su sastanci o individualnim idejama bili kratki napravila se listu filmova koja se zajedno analizirala. Kroz sastanke se ostvarivalo zajedništvo na rezidenciji. Organizirale su se prezentacije da svaki sudionik ima priliku pokazati svoj materijal i napredak. Na prvom sastanku pokazale su se snimke od reza do reza kako bi bila vidljiva metoda i proces snimanja. Zatim se prošlo kroz cijeli materijal da se ustanove svi motivi na snimkama. Tada bi svaki sudionik iznosio svoje viđenje tog materijala, predlagao moguće smjerove kuda film može ići dok je autor slušao bez da se objašnjava ili opravdava. Nakon što su svi sudionici dali svoje mišljenje autor bi dao svoj zaključak za materijal te nagovjestio smjer kojim će dalje ići u radu. Pregledavanje materijala trajalo je u prosjeku 20-tak minuta, a razgovori još toliko. Svaka prezentacija uz analizu bi trajala 3 do 3ipol sata.
Moderator je imao ulogu da svima da priliku da iznesu svoje mišljenje i svoje vizije. Neke je bilo potrebno poticati nešto više ili ih prozivati da govore prije drugih kako ne bi imali opciju reći da se samo slažu s tuđim mišljenje. Osim polaznika, u prezentacije bi se uključili i voditelji Kuće Klajn, Dunja Bovan i Jerko Marčić. Oni su iznosili otvoreno svoje stavove koji su imali dodatnu svježinu i elokventnost potičući polaznike na dodatni angažman. Na drugoj prezentaciji su bili vidljiviji koncepti nakon montažnih intervencija. Proces prezentiranja je bio isti kao na prvoj prezentaciji, dok je svatko mogao još dodatno pokazati novi snimljeni materijal. Na finalnoj trećoj prezentaciji svatko je imao neku grubo montiranu verzija, ali je također mogao prikazati zadnje nadosnimljeni materijal. Ono što je posebno ohrabrujuće za buduće rezidencije to što je svaki polaznik bio inspiriran analiziranjem tuđih filmova te su svi osjetili kako međusobno napreduju u razvoju svojih ideja.
Realizirano je 6 filmova koji su se premijerno prikazali u Osijeku na sljedećoj rezidenciji.
 |
| Filip Zadro, Josipa Henizelman, Ivan Tripar, Matea Bartulović, Tomislav Šoban |
Kao i na prijašnjoj rezidenciji, KKZ i Blank su preuzimanje i transport opreme organizirali dan prije. Osim smještaja, u prizemlju lokacije sudionici su imali prostoriju za opremu i montažu, koja je bila na raspolaganju od 0 do 24 sata. Dogovoren je načelni dnevni red s obavezama.
Glavna ideja rezidencije je bila da svatko od polaznika samostalno odlučuje kako će provoditi dan. Jedino uz obroke subili nužni večernji sastanci. Tako se prvu večer razgovaralo o rezidenciji te gledali filmove s rezidencije u Klanjcu. Dok su se ostale večeri ili gledali filmovi ili gledali snimljeni materijali.
Prezentacije su bile organizirane da svaki polaznik pokazuje svoj materijal i sluša komentare, isto kao i u Klanjcu.
Taj vikend u Osijeku organiziran je Panel: profi amater gdje su polaznici dodatno mogli čuti kako je stanje na tržištu, u praksi i kako se snaći. Panel je spojio redatelja Tomislava Šobana i producenta Matiju Drnikovića s kojima se razgovaralo o profesionalnom i amaterskom bavljenju filmom, financiranju istih i svojim iskustvima. Zadnjeg dana rezidencije u sklopu Filmske runde u kinu Uranija u Osijeku smo prezentirali filmove i materijale nastale na rezidenciji u Klanjcu i u Osijeku. Prezentirano je šest filmskih radova iz Klanjca te tri filma koja su u tom trenu bila završena u Osijeku.
Glavni cilj programa bio je promicanje rada na filmu i filmska edukacija koja bi doprinijela stvaranju kritički osviještene publike koja će biti spremna za uključivanje u rad suradničkih organizacija i tim putem razvijati autorsku amatersku filmsku scenu. Metoda realizacije je bila povezati autore iz raznih dijelova Hrvatske na lokacijama izvan Zagreba i omogućiti im da se desetak dana stacioniraju na jednoj lokaciji i neometano rade na vlastitim projektima, s tim da imaju priliku u međuodnosu s drugim autorima raspravljati o filmu generalno i o vlastitim procesima i snimkama. Za realizaciju cilja primarno je bilo osigurati prijevoz i smještaj te opremu za autore. Za to je bila neprocjenjiva pomoć partnera na organizaciji programa pogotovo Blanka, Kućnog kolektiva i Teatra to go. Činjenica da je već više od polovice filmova uspješno realizirana govori da su autori pokazali želju i potrebu za takvim načinom rada gdje će imati mogućnosti posvetiti se isključivo svojoj kreativnosti, daleko od od potencijalnih ometanja s kojima se susreću svaki dan. Postoji i dalje potreba za organizacijom platforme na nacionalnoj razini, no i ovakav način organizacije povremenih radionica pruža veliku priliku za rad autorima koji su u mogućnosti sudjelovati.
